U 97. godini u Splitu je preminuo povjesničar umjetnosti Duško Kečkemet, jedan od naših najproduktivnijih humanističkih znanstvenika i počasni građanin grada Supetra.
Autor je velikog broja knjiga, znanstvenih radova i stručnih članaka, poglavito o povijesti i osobama vezanim za Split, o njegovom rodnom Braču, Supetru i općenito Dalmaciji. Puno je pisao i o kiparu Ivanu Meštroviću. Godinama je bio ravnatelj Fondacije Meštrović, bio je ravnatelj Muzeja grada Splita i Galerije Meštrović.
Duško Kečkemet je počasni građanin Grada Supetra jer su, osim svih predhodno nabrojenih, u prvom redu za Supetar, njegove beskrajne zasluge za vrednovanje i upoznavanje s radom supetarskog kipara Ivana Rendića. Duško Kečkemet je rođen u Supetru i spoj te dvojice Supetrana, Rendića i Kečkemeta rezultiralo je Galerijom i spomen sobom Ivana Rendića i možemo reći da je , upravo zahvaljujući njemu Rendić postao supetarski zaštitni znak.
Duško Kečkemet rodio se u Supetru na Braču 1923. godine. Otac mu je bio činovnik, a majka kćerka poznatoga građevnog poduzetnika koji je gradio splitsko kazalište, sinjsku željezničku prugu i dr.
Gimnaziju je završio u Splitu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (povijest umjetnosti i kultura s klasičnom arheologijom).
Od 1945. do 1949. bio je kustos u Gipsoteci, (danas Gliptoteci HAZU) u Zagrebu, zadužen za suvremenu hrvatsku umjetnost. Također je bio kustos, a kasnije ravnatelj novoosnovanog Muzeja grada Splita (1950.-1979.). Organizirao je rad Muzeja, prikupljanje građe i djelomični stalni postav, nastojeći da prostori cijele Papalićeve palače pripadnu muzeju.
Priredio je 30-ak kulturno-povijesnih izložaba u Muzeju s popratnim katalozima. Objavio je nekoliko grafičkih mapa. U mladosti se aktivnije bavio i književnim radom.
Detaljno je fotografirao i dokumentirao stari Split, zbivanja, skupljao slike, grafike, stare razglednice, arhivske i objavljene tekstove o Splitu, plakate i kazališne programe. Zajedno s Davorom Domančićem, muzeološki je postavio Pomorski muzej muzej JAZU Split, i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Muzej gradaTrogira i dr. Napisao je vodiče Splita, Brača, Kaštela.
Stalni je suradnik i autor brojnih bibliografskih jedinica u izdanjima Leksikografskog zavoda: surađivao je u Enciklopediji likovne umjetnosti, likovnoj enciklopediji Jugoslavije, Hrvatskome leksikonu. Pisao je i objavljivao likovne kritike i prikaze izložaba u Splitu. Član je mnogih republičkih komisija i radnih tijela (Muzejskog savjeta, Zajednice muzeja, Plana muzejske mreže u Hrvatskoj), djelovao je u Društvu za zaštitu Marjana. Od 1979. do 1983. honorarno je predavao povijest svjetske i hrvatske umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu, a od 1984.do 1993. bio je redoviti profesor. Veći broj monografija i radova posvetio je povijesti Splita i njegovim javnim spomenicima. Proučavao je građu te objavljivao monografije i znanstvene radove o putopiscima, slikarima, arhitektima i arheolozima i njihovim knjigama o Splitu i Dalmaciji.
Cijelog radnog vijeka skupljao je podatke i građu o životu i umjetnosti kipara Ivana Meštrovića i o tome objavio oko 50-ak znanstvenih radova. Ukupna bibliografija D. Kečkemeta obuhvaća oko 50 knjiga, 150 znanstvenih radova i 1000 popularnoznanstvenih radova, enciklopedijskih napisa, likovnih kataloga i prikaza izložaba. Njegova cjelovita bibliografija objavljena je u izdanju Kulturne baštine 1997., a dopunjeno izdanje u separatu Kulturne baštine br. 32, 2004. godine.
Nagrađen je Godišnjom nagradom grada Zagreba, Godišnjom nagradom grada Splita, Nagradom za životno djelo grada Splita i Nagradom Francuskog ministarstva kulture.
