vizual za epromet link

Kako bi dodatno potaknuli razvoj malog i srednjeg poduzetništva te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Poslovni dnevnik, Večernji list i 24 sata u suradnji s gradovima i županijama organiziraju Festival poduzetništva, obrtništva i OPG­-ova pod imenom “Moja poduzetna Hrvatska” u kojem sudjeluje i naš grad.



Danas je više nego ikada potrebno poticati razvijanje gospodarstva na lokalnoj razini, a na što ukazuju analize hrvatskog gospodarstva. Jedan od njih je i ona tvrtke Bisnode koja pokazuje kako je od ukupno 12.896 lani osnovanih poduzeća, njih 33,8 posto ih je osnovano na području Grada Zagreba. Slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 9,6 posto, zatim Primorsko–goranska sa 8,2 posto, Istarska sa 7,4 posto te Zagrebačka sa 6,2 posto udjela.

Budući da 65,2 posto udjela svih novoosnovanih poduzeća otpada na pet vodećih županija, to znači da je u preostalih šesnaest županija osnovano tek malo više od trećine poduzeća. Usporedba s 2014. godinom pokazuje kako je deset županija ostvarilo povećanje broja osnovanih poduzeća u 2015. godini, dok je njih jedanaest zabilježilo pad. Najveći rast broja osnovanih poduzeća u 2015. godini od 18,9 posto imala je Sisačko–moslavačka županija, a nju slijede Šibensko–kninska sa 12,7 posto, Zadarska sa 10,8 posto, Vukovarsko–srijemska sa 10,3 posto te Varaždinska sa 9,1 posto rasta.

Uvjerljivo najmanji broj ugašenih poduzeća imala je Ličko–senjska županija s tek 20 ugašenih poduzeća, dok su Požeško-slavonska i Virovitičko–podravska županija imale po 67 ugašenih poduzeća. Ličko–senjska županija vodeća je i dovođenjem u omjer broja osnovanih i ugašenih poduzeća tijekom 2015. godine. Tamo je omjer od 4,6 što znači da se je na svako ugašeno poduzeće u prosjeku osnivalo gotovo pet novih poduzeća. Iza ove županije su Dubrovačko–neretvanska s omjerom osnovanih i ugašenih poduzeća 2,8, zatim Splitsko–dalmatinska s 2,1, Bjelovarsko–bilogorska s istim omjerom 2,1 te Istarska s omjerom 2,0. Koprivničko–križevačka županija sa 77,4 posto imala najveći udio “tvrtki za 10 kuna” , odnosno j.d.o.o. poduzeća među osnovanim poduzećima. Brodsko–posavska i Ličko–senjska županija imale su po 68,5 posto udjela j.d.o.o. poduzeća, Bjelovarsko–bilogorska 67,9 posto te Međimurska 67,6 posto.

Najmanji udio j.d.o.o. poduzeća od 46,9 posto bio je u Dubrovačko–neretvanskoj županiji, slijedile su Istarska sa 48,6 posto te Splitsko–dalmatinska sa 50,3 posto udjela j.d.o.o. poduzeća u ukupno osnovanim poduzećima. Od 2012. do 2014. godine uočeni su pozitivni trendovi u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, investicije porasle za 5.13 posto, a izvoz za čak 20,14 posto. Porast broja poduzeća i zaposlenih prati i porast ukupnih prihoda koji su u trogodišnjem razdoblju porasli za 3,82% ­ s 324,6 milijarde kuna u 2012. do 337 milijarde u 2014. godini. Najviši su prihodi u Gradu Zagrebu s 134,5 milijarde kuna, slijedi kontinentalna Hrvatska s 108,6 milijardi, a najniži su u primorskoj regiji sa 94 milijarde kuna.

Analiza je pokazala da su mali i srednji poduzetnici najbrojniji u primorju, no najviše zapošljavaju na kontinentu – na jedno poduzeće iz segmenta malih i srednjih dolazi gotovo sedam zaposlenih.

Ostatak informacija o ovom projektu kao i osvrt naše gradonačelnice na isti pročitajte na ovom linku.




Ova web stranica koristi kolačiće

Ova web stranica koristi kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Klikom na poveznicu 'Informacije' saznajte više o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.